preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Mladost" Osijek

Aktivnosti, radionice,...

RODITELJSKI STRES

Autor: Zora Junušić, 14. 4. 2020.

Roditeljski stres se obično opisuje kao uznemirujući osjećaj prema sebi i djetetu, a takvu uznemirenost i neugodu roditelj direktno pripisuje zahtjevima roditeljstva koji se pred njega postavljaju.

Zdravstvena kriza koju živimo teška je za sve, ali je dodatno opterećena i drugim životnim situacijama koje prate uobičajeni život – npr. stres vezan za posao i ekonomski stres, stres u obiteljskim odnosima, briga za zdravlje.

Doživljaj stresa, u ovim okolnostima pojačavaju i okolinski faktori, npr. ukoliko roditelj(i) imaju slabu podršku za sebe ili imaju i stres u drugim bliskim odnosima. Jedan od izvora roditeljskog stresa su i zahtjevi ostalih uloga koje odrasli imaju, a sada se one sve isprepliću u obitelji i istom prostoru.

Obitelj je sada mjesto intenzivnog života svih, mjesto rada roditelja i učenja djece, zajedničkih, novih, ali i ranijih aktivnosti, mjesto gdje se isprepliću različite uznemirenosti i strahovi karakteristični u kriznim situacijama.

 

Kako pomoći sebi u kriznoj situaciji?

Kao i u drugim stresnim situacijama, i kod roditeljskog stresa, dobro je primijeniti sve ono što nam inače pomaže. U nastavku pročitajte neke korisne savjete.

Izrazite svoje emocije

Za početak ne treba puno – zastanite i priznajte sebi da vam nije uvijek lako. Normalno je da roditeljstvo nosi i frustracije, a u sadašnjem vremenu krize još i više.

Prihvatite ako osjećate zabrinutost, tugu ili ljutnju, ne potiskujte te osjećaje zato jer smatrate da morate uvijek biti dobro raspoloženi – ako vam se plače, isplačite se, ako vam se viče, izvičite se (ne na nekoga nego sami sa sobom 😊). Nitko ne može uvijek biti dobro raspoložen, a potiskivanje emocija može dovesti do pojave psihosomatskih simptoma (glavobolje, mučnine, problemi sa spavanjem…).

 

Podijelite svakodnevne  aktivnosti

Iako je u nekim obiteljima to lakše reći nego napraviti, razmislite o tome kako su podijeljene svakodnevne aktivnosti u obitelji. Ne morate raditi neke stvari samo zato što mislite da ih radite najbolje, dajte priliku i drugima da budu s djetetom, podijelite roditeljske zahtjeve s partnerom/partnericom, drugim članovima obitelji ako ih imate.

 

Pogled iz drugog ugla

Razmislite što činite kad vam je s djetetom neka situacija teška. Iako nezadovoljni, nastavljate se truditi „jače“, ali s porastom frustracije? Gubite glavu? Vičete? Kažete kako ništa ne pomaže? Bolje je zastanite, nađite način da se smirite. A onda ponovo razmotrite situaciju. Ako vam je teško iz drugog ugla vidjeti, pogledajte je kao da je to situacija u kojoj je vaša prijateljica/prijatelj. Možda ćete se tada lakše prisjetiti nekih drugih postupaka.

Provedite zajedničko vrijeme

Pokušajte više vremena tijekom dana posvetiti zajedničkim ugodnim i zabavnim aktivnostima članova obitelji, s djecom, i svakako, individualno sa svakim djetetom (zajedničko kuhanje, pospremanje fotografija ili preslagivanje ormara može biti jako zabavno).

 

Brinite o svom tijelu

Ako se želimo osjećati bolje, nekad je najlakše promijeniti ono što radimo sa svojim tijelom. Tjelesne reakcije su sastavni dio emocija: pretjerano lupanje srca ili napetost mišića su komponente straha i stresa te djelovanjem na njih djelujemo na emociju kao cjelinu. Briga o tijelu znači zdravo se hraniti, redovito spavati, uključiti neki oblik tjelovježbe u dnevnu rutinu.

 

Pronađite trenutak za sebe

Pokušajte u sadašnjem vremenu krize naći barem kratki dio u danu koji će biti samo vaš, vaš predah, „vaših pet minuta“, vaša kava na prozoru, vaša omiljena serija, telefonski razgovor s dragom osobom. Za to vrijeme ne trebate dopuštenje, to je vaša potreba -  primjenjivati opuštanje i relaksaciju.

 

Tražite pomoć i podršku

Razmislite možete li s nekim razgovarati kad vam je teško? Razmjena iskustava s drugim roditeljem, prijateljima, članovima obitelji, može puno pomoći. Ako ne tražite podršku, možda je nećete ni dobiti i tada frustracija raste.

Tražite podršku od onih koji vam odgovaraju. 😊

 

Izvori:

„Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom virusa COVID-19?“
Psihološki aspekti kriznih situacija i savjeti za lakše nošenje s njima, izv. prof. dr. sc. Andreja Bubić

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/teme/roditeljski-stres/

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/roditeljski-stres-i-kriza/

 








 

           POVEZNICA

           2022./2023.

 

          POVEZNICA

          2021./2022.

 

          POVEZNICA

        ADVENT 2022.

 
list OŠ "Mladost"
 
eTwinning projekt

 
 

             PROJEKTI

 

 

   

              VIJESTI

 
 

PODRŠKA UČENICIMA I RODITELJIMA

Dragi učenici i roditelji,
ukoliko u ovom periodu imate potrebu za dodatnim savjetima ili podrškom slobodno se obratite Stručnoj službi škole putem službenog maila:
 osmladost.strucnasluzba
@gmail.com
 
   Stručna služba škole
 

 
ŠKOLSKA PREHRANA

      PROJEKT:  

   "Škole jednakih         mogućnosti 2"

  

Priloženi dokumenti:
Skole jednakih mogucnosti 2.pdf

 
PRODUŽENI BORAVAK
 

 RASPORED   KAKO NAS

   ZVONA      PRONAĆI ?

   

 
ŠKOLSKA PREHRANA
 

   

 
 
SIGURNIJI INTERNET

    

 

 

    

 

 

         

 
 > Stručna služba  > Kutak psihologa  > Aktivnosti
CMS za škole logo
Osnovna škola "Mladost" Osijek / Sjenjak 7, HR-31000 Osijek / www.os-mladost-os.skole.hr / ured@os-mladost-os.skole.hr
preskoči na navigaciju